Kako su beogradska naselja dobila svoja imena

Razmišljao sam o principima po kojima naselja dobijaju imena. Imajući u vidu ulogu koju je kafana imala u našoj istoriji, ne iznenađuje da su po kafanama imenovani delovi grada: LIPOV LAD, LION, SLAVIJA, CAREVA ĆUPRIJA, GOSPODARSKA MEHANA.

ČUKARICA i ČUKARIČKA PADINA dobijaju ime po čuvenom kafedžiji Stojku Čukaru, čija se kafana nalazila nedaleko od jedne od beogradskih trošarina.

Trošarina je bilo mesto gde su gradski službenici merili koliko robe seljaci unose i koliko iznose iz grada, da bi im odredili koliko takse da plate na prodatu robu. Jedna od tih stanica je bila gde je danas TROŠARINA.

Nekoliko naselja nosi ime koje potiče iz turskog jezika. TOPČIDER je dobio ime po reci, a reka imenovana tako jer su tu nekada Osmanlije držale vojsku i topove. Topčider bi trebalo da znači mesto gde ima topova. Sama reč top je turcizam.

TERAZIJE nose ime po velikim česmama koje su se nekada tu nalazile, a Turci su te velike česme zbog njihovog izgleda zvali “terazije za vodu”.

TAŠMAJDAN – na turskom kamenolom.

Neka naselja nose ime po mitovima i njihovim junacima. Selo ŽARKOVO, iz XVIII veka, dobilo je ime po lokalnoj legendi da je zlog zmaja ubio heroj Žarko. Gde je pala zmajeva glava tu je ZMAJEVAC, a gde je pao rep to je REPIŠTE.

Gde je potekla zmajeva krv tu su BELE VODE.

JULINO BRDO – prema legendi ova zemlja pripadala je baba Juli, ženi koja je pomagala Karađorđevim ustanicima.

Najviše naselja dobija ime po vlasniku zemlje.
KNEŽEVAC jedno poprilično staro naselje: dobilo ime po tituli knez. Iako danas pod knezom mislimo pre svega na vladarsku titulu, pre Prvog ustanka sela imaju svoga kneza, koji je bio izabrani predstavnik naroda.

Jedan od spomenutih knezova bio je Marinko Marinković, avalski knez, prema kome nosi ime MARINKOVA BARA.
Sličan princip važi i za VOŽDOVAC. Vožd = vođa.
KANAREVO BRDO – najveći deo ove zemlje nekada pripadao izvesnoj Ruži Kanar.

BANOVO BRDO je dobilo ime po Matiji Banu (1818-1903), Srbinu katoliku iz Dubrovnika koji je prvi imao letnjikovac i zemlju u ovom delu grada.

NEIMAR – naselje dobilo ime jer se izgradilo na zemlji koja je pripadala preduzeću Neimar.
ENGLEZOVAC – deo koji je Frensis Mekenzi (otud i Mekenzijeva ulica) kupio, uredio i prodavao plac po plac. Iako je Mekenzi bio Škot, primilo se ime Englezovac.

GRANTOVAC – ovo ime se više ne koristi, a označavalo je deo oko Njegoševe ulice. Ime po konzulu SAD Grantu koji je uredio i prodavao zemlju u tom kraju.
JEVREMOVAC – deo oko botaničke bašte, imenovan po gazda Jevremu, dedi kralja Aleksandra Obrenovića.
CVETKOVA PIJACA – zemlja pripadala Cvetku Jovanoviću.

LABUDOVO I PETLOVO BRDO – nisam siguran koliko je ovde zaista bilo labudova i petlova, a koliko su to bila zgodna imena data u vreme SFRJ kada se ovaj kraj izgradio i urbanizovao. Isto, estetsko, objašnjenje važi i za ZELENO BRDO i SUNČANU PADINU.

Neka istorijske ličnosti su dale imena pojedinim krajevima – PAŠINO (LEKINO) BRDO – Paša je bio Sulejman paša iz Karađorđevog vremena, a Leka je niko drugi do Aleksandar Ranković.
KOPITAREVA GRADINA (utvrda) – Jernej Kopitar, slovenački filolog i Vuka Karadžića ortak.
MEDAKOVIĆ – po Miloradu Medakoviću, istoričaru i novinaru. Velika faca.
BRAĆE JERKOVIĆ – po Dušanu i Nebojši Jerkoviću, partizanima i učiteljima nastradalim 1941. tokom bitke za Kadinjaču.

Zanimanje stanovnika je nekada bila odrednica po kojoj nastaju imena. SKOJEVSKO NASELJE je dobilo ime po (pogađate) Savezu komunističke omladine Jugoslavije. Slično važi i za UČITELJSKO NASELJE i PROFESORSKU KOLONIJU.
ŠOFERSKI RAJ možda kraj sa najboljim imenom, iako svakako ne i najbolji kraj. Ime nastalo jer je dosta kamiondžija tu našlo dom.
KONJARNIK tu su se nakon Ruske revolucije doselili Kalmici, mongolski narod iz Rusije, koji je bio izuzetno vičan sa konjima.

Neka naselja su dobila ime po objektima koji su se u njima nalazili. ZVEZDARA: ime po opservatoriji. Nekada smo opservatoriju zvali upravo “zvezdara”.
CVETNI TRG – zbog velikoj broja cvećara, koje su tu bile još od 1880-ih.

ČUBURA – lokalni Romi su pokušavali da uz pomoć buradi uvek imaju čistu vodu – za bure su koristili reč učoburo, a nekako se ustalilo Čubura.
ĐERAM – mesna pijaca je imala rampu koja je podsećala na đeram (sprava koja vadi vodu iz bunara).

CRVENI KRST – ime prema Vozarovom krstu, krstu koji je Dimitrije Vozarević 1847. podigao nedaleko od Mileševske ulice, misleći da je na tom mestu spaljen sv. Sava. Ceo kraj je ubrzo poneo ime Crveni krst.
TOŠIN BUNAR – bogati Zemunac Teodor Apostolović tu napravio bunar.

KOTEŽ – od francuskog “cottage” (koliba)- ni nekad ni sad elitno naselje – ali nekim naseljima se prestiž promenio.
SENJAK je dobio ime po ogromnim količinama sena koje se skupljalo oko imanja lokalnih zemljoradnika.

Venci za kosovske junake – TOPLIČIN (Toplica Milan), OBILIĆEV (Miloš Obilić), KOSANČIĆEV (Ivan Kosančić)
Izuzetak je GUNDULIĆEV – Ivan Gundulić jedan od najvažnijih pesnika dubrovačke republike.

Neka imena formirana zbog prirodnih karakteristika.
CERAK – VINOGRADI: tu se nekada nalazila prostrana šuma cera, a bilo je i vinograda 🙂
MALI MOKRI LUG – mokar jer je bogat vodom. U tursko vreme Beograd se i odatle snabdevao pijaćom vodom.

Preuzeto sa tviteksa: Miloš Vojinović

Be First to Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *